Severna Dalmacija — Zadar, Šibenik i koje mesto izabrati

Severna Dalmacija je deo obale između Kvarnera i Splita — sa Zadrom i Šibenikom kao gradskim središtima, sa četiri nacionalna parka u krugu od sat vremena vožnje i sa najviše ostrva u zemlji. More je bistro kao na jugu, cene su niže nego oko Splita, a gužva manja. Kako se stiže iz Srbije i koliko košta po putniku, stoji na strani prevoz putnika Beograd – Zadar, a iznos po putniku na strani kombi prevoz Beograd → Zadar — cena; sve destinacije u Hrvatskoj i cene po polaznom gradu stoje na strani kombi prevoz Srbija → Hrvatska.
Kada ići
April i maj su za parkove i gradove; Krka i Paklenica su tada najlepše, a cene najniže u godini.
Jun donosi toplo more od početka meseca uz punu ponudu i prohodne plaže.
Jul je pun, sa gostima iz Nemačke, Slovenije i Češke, ali regija podnosi gužvu bolje od okoline Splita.
Avgust je vrhunac; smeštaj uz more se rezerviše mesecima ranije, a izleti na Kornate popune se dan unapred.
Septembar je odličan — more je najtoplije u godini, mesta se isprazne, a cene padaju.
Oktobar je za Zadar, Šibenik i zaleđe; kupanje je za otpornije, ali su parkovi najlepši.
Klima je tipično mediteranska, sa dugim i suvim letom. Maestral popodne rashlađuje obalu, a bura sa Velebita najjača je u Velebitskom kanalu, gde ume da bude opasna za male brodove.
Koje mesto izabrati
Zadar je najveći grad regije, sa rimskim forumom, Morskim orguljama i najboljom trajektnom lukom za ostrva. Spaja grad i more bolje od bilo kog mesta severno od Splita. Ruta i cena: kombi prevoz Beograd → Zadar — zaseban vodič je na strani Zadar — Morske orgulje, forum, plaže i gde odsesti.
Šibenik leži na ušću Krke, sa četiri tvrđave iznad starog grada i katedralom pod zaštitom Uneska. Bira ga onaj ko hoće kulturu i blizinu vodopada. Ruta i cena: kombi prevoz Beograd → Šibenik — ceo vodič je na strani Šibenik — katedrala, četiri tvrđave i gde odsesti.
Vodice su najturističkije mesto regije, sa marinom, dugim šetalištem i najviše izlazaka; porodično i živo u isto vreme. Ruta i cena: kombi prevoz putnika Beograd → Vodice — detaljnije na strani Vodice — plaže, šta raditi i gde odsesti.
Biograd na Moru je uz sam ulaz u Kornate, sa uređenim plažama i marinama.
Pakoštane leže između mora i Vranskog jezera, sa mirnim plažama i biciklističkim stazama.
Primošten je gradić na poluostrvu, sa najlepšim položajem u regiji i vinogradima na kamenim terasama.
Rogoznica ima uvale, marinu i Zmajevo oko, slano jezero u steni.
Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad, sa peščanim plažama i lekovitim blatom.
Murter je ostrvo povezano pokretnim mostom i glavna polazna tačka za Kornate.

Kakve su plaže
Vrsta obale. Preovlađuju šljunak, kamen i betonski platoi, ali je izbor raznovrsniji nego u Srednjoj Dalmaciji.
Peščane plaže postoje i to je posebnost regije: Sakarun na Dugom otoku, Ninska laguna i Kraljičina plaža kod Nina.
Bistrina je izuzetna, posebno oko Kornata i Dugog otoka.
Borovina dolazi do obale kod Primoštena, Pakoštana i na ostrvima, pa hlada ima više nego kod Splita.
Uređene plaže sa svim sadržajima brojne su u Vodicama, Biogradu i Zadru.
Ulaz u more je često kamenit, pa je obuća za vodu korisna.
Za decu su najbolji Nin, Ninska laguna i plitke uvale kod Pakoštana i Biograda.
Divlje uvale se nalaze na Dugom otoku, Pašmanu i Ugljanu, do kojih se stiže trajektom.
Nacionalni parkovi
Ovo je najveća prednost regije — nigde u Hrvatskoj nema toliko parkova na tako malom prostoru.
Krka je najposećeniji: Skradinski buk sa sedamnaest kaskada, Roški slap i ostrvce Visovac sa franjevačkim samostanom. Do parka se stiže iz Šibenika i Skradina, a obilazak traje pola dana.
Kornati su arhipelag od preko osamdeset ostrva, najgušći na Sredozemlju; obilaze se isključivo brodom, celodnevnim izletom iz Murtera, Zadra ili Biograda.
Paklenica useca dva kanjona u Velebit i važi za najpoznatije penjalište na ovoj strani Evrope; uz smerove svih težina tu je i Manita peć.
Severni Velebit je planinski park sa Premužićevom stazom, jednim od najlepših pešačkih puteva u zemlji.
Telašćica je park prirode na Dugom otoku, sa klifovima visokim preko sto metara i slanim jezerom.
Vransko jezero je najveće prirodno jezero u zemlji i rezervat za ptice, sa biciklističkom stazom oko obale.
Ulaznice se za Krku i Kornate kupuju unapred u sezoni, jer je broj posetilaca ograničen.
Šta videti
Morske orgulje u Zadru su instrument ugrađen u obalu koji svira na talasima; nagrađen je i postao simbol grada.
Pozdrav suncu je solarna instalacija pored orgulja koja uveče svetli u ritmu talasa.
Rimski forum i crkva svetog Donata su srce Zadra; crkva iz devetog veka podignuta je na temeljima rimskog hrama.
Katedrala svetog Jakova u Šibeniku građena je od kamena bez maltera i pod zaštitom je Uneska; njena kupola i friz sa sedamdeset jednom glavom su jedinstveni.
Tvrđava svetog Mihovila iznad Šibenika danas je letnja pozornica sa pogledom na kanal svetog Ante.
Tvrđava Barone i tvrđava svetog Ivana upotpunjuju šibenski odbrambeni sistem, koji je deo Uneskovog upisa venecijanskih utvrđenja.
Stari grad Nin sa crkvom svetog Križa, koju zovu najmanjom katedralom na svetu, čuva hrvatsku ranosrednjovekovnu istoriju.
Primošten i njegovi vinogradi na kamenim terasama toliko su neobični da je njihova fotografija izložena u sedištu Ujedinjenih nacija.
Zmajevo oko u Rogoznici je slano jezero u kraškoj vrtači, povezano sa morem podzemnim kanalima.
Skradin je gradić na ulazu u Krku, sa marinom i najboljim restoranima u okolini.
Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika bavi se zaštitom ptica grabljivica i otvoren je za posete.
Ostrva
Ugljan i Pašman su najbliži Zadru, povezani mostom međusobno i trajektom sa kopnom; mirni su i pretežno poljoprivredni.
Dugi otok ima Sakarun, jednu od retkih peščanih plaža u Dalmaciji, i park prirode Telašćica sa klifovima.
Murter je povezan pokretnim mostom, pa se do njega stiže automobilom bez trajekta.
Kornati nemaju stalno stanovništvo; na njima su samo kamene kuće ribara i nekoliko konoba koje rade leti.
Pag je delom u ovoj regiji; poznat je po siru, čipki i po Novalji kao mestu noćnog života.
Trajekti polaze iz Zadra, Biograda i Šibenika, sa najviše polazaka ka Ugljanu i Pašmanu.
Za jednodnevni izlet su najpraktičniji Ugljan i Murter, jer ne traže dugu plovidbu.

Gde odsesti
U Zadru je smeštaj gradski i najbolje povezan; poluostrvo starog grada je bučno, a Borik i Diklo mirniji uz plaže.
U Šibeniku je izbor manji, ali su cene niže; obala je uz kanal, pa se za plaže ide u Solaris ili Zablaće.
U Vodicama i Biogradu dominiraju apartmani i hoteli uz more, sa najviše sadržaja u regiji.
U Pakoštanima i Primoštenu je mirnije i zelenije, uz kraće razdaljine do parkova.
Na ostrvima je najtiše, ali se traži planiranje trajekta i skuplja nabavka.
Kampovi su brojni kod Biograda, Pakoštana i na Pašmanu, sa mobilnim kućicama.
Pre uplate proverite sitnice koje kasnije koštaju: parking, doplatu za klimu, stvarnu udaljenost od mora i da li je boravišna taksa unutra.
Hrana i cene
Kuhinja je dalmatinska, sa naglaskom na ribu iz Kornata i jela iz zaleđa Bukovice i Ravnih kotara.
Šta probati: ribu na gradele, brudet, škampe iz kanala, jagnjetinu ispod peke, paški sir, drniški pršut i sokolarske specijalitete iz zaleđa.
Vino: babić iz primoštenskih vinograda je glavno crveno vino regije, a maraština belo.
Cene su niže nego u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, što ovu regiju čini jednom od povoljnijih za isti nivo smeštaja i mora. Restorani u Skradinu i zaleđu daju najbolji odnos cene i kvaliteta.
Koliko novca računati
Smeštaj je najveća stavka; najviši je u Zadru i Vodicama u avgustu, a najniži u zaleđu i na Pašmanu.
Boravišna taksa obračunava se po gostu i noćenju, sa popustom za decu i nižim iznosom van sezone.
Ulaznice za parkove su najveća pojedinačna stavka — Krka i Kornati se plaćaju po osobi, a cena zavisi od meseca.
Izleti brodom na Kornate i Telašćicu su celodnevni i najčešće uključuju ručak.
Trajekti se plaćaju po osobi i vozilu.
Parking je naplativ u gradovima, ali znatno jeftiniji nego u Splitu.
Ležaljke i suncobrani su trošak samo na uređenim delovima obale; na divljim uvalama se leži na svom peškiru.
Kako se stiže
Iz Srbije se putuje preko prelaza Batrovci–Bajakovo, autoputem kroz Slavoniju do Zagreba, pa autoputem A1 preko Like; izlazi za Zadar i Šibenik su jasno označeni. Ovo je nešto kraći put nego do Splita.
Vozilom se lakše obilaze Paklenica i Krka, ali se na račun dodaju gorivo, putarine i parking u primorskim mestima.
Autobusom je cena najniža, uz dolazak na gradsku stanicu i dodatni prevoz do smeštaja.
Avionom postoji sezonska linija do Zadra, sa transferom do odredišta.
Kombijem od vrata do vrata putuje se bez presedanja: preuzimanje na kućnoj adresi, noćna vožnja i izlazak pred smeštajem. Prtljag se pakuje jednom, a takse i putarine su uračunate. Kilometraža i cena po polaznom gradu stoje na stranama minibus prevoz Beograd – Zadar i prevoz putnika Beograd – Šibenik, a poređenje svih destinacija u cenovniku kombi prevoza za sve destinacije.
Unutar regije autobusi povezuju Zadar, Biograd, Vodice i Šibenik, a trajekti kreću iz sva tri veća mesta.
Kratka istorija regije
Zadar je osnovan kao liburnijsko naselje, a Rimljani su ga pretvorili u koloniju Jaderu; njegov forum je i danas najveći na istočnoj obali Jadrana. Nin je u ranom srednjem veku bio sedište hrvatskih vladara i prva hrvatska biskupija, pa se smatra kolevkom hrvatske državnosti.
Šibenik je jedini veći grad na obali koji nisu osnovali Grci ni Rimljani, nego Hrvati — prvi put se pominje u jedanaestom veku, u ispravi kralja Petra Krešimira Četvrtog.
Od petnaestog veka regija je pod Venecijom, koja gradi utvrđenja duž obale; četiri šibenske tvrđave i zadarske zidine deo su Uneskovog upisa venecijanskih odbrambenih sistema iz 2017. godine.
Katedrala svetog Jakova građena je više od sto godina, od 1431. do 1536, i jedinstvena je po tome što je cela od kamena, bez maltera i drvene građe; njen friz sa sedamdeset jednom glavom prikazuje obične ljude tog vremena.
Krka je 1895. godine dobila jednu od prvih hidroelektrana na svetu, samo nekoliko dana posle one na Nijagari — Šibenik je tako postao jedan od prvih gradova sa naizmeničnom strujom u uličnoj rasveti.
Turizam se razvija od šezdesetih godina, a poslednjih dvadesetak godina regija dobija i na glasu zbog parkova, koji privlače goste i van letnjih meseci.
Plan po danima
Prvi dan ide na dolazak, smeštaj i prvo kupanje.
Drugi je za Zadar — forum, Morske orgulje i zalazak sa obale.
Treći je za nacionalni park Krka i Skradin.
Četvrti je plažni, sa popodnevnim odlaskom u Šibenik.
Peti je za Kornate, uz celodnevni izlet brodom.
Šesti je za Nin, Paklenicu ili Vransko jezero, zavisno od toga da li tražite more, planinu ili prirodu.
Sedmi je slobodan — poslednje kupanje, kupovina i pakovanje.
Severna Dalmacija sa decom, u paru i u grupi
Sa decom su najbolji Nin, Biograd i Pakoštane — peščane ili plitke plaže i kratke razdaljine.
U paru su Primošten, Skradin i Dugi otok ono što se najduže pamti.
U grupi Vodice i Biograd nude najviše smeštaja i izlazaka.
Za sportiste su Paklenica, Velebit i biciklističke staze oko Vranskog jezera najbolji deo obale.
Za starije putnike su Zadar i Biograd udobni, jer je sve u ravni i blizu.
Za ljubitelje prirode četiri parka u krugu od sat vremena nema nijedna druga regija.
Zaleđe — Ravni kotari i Bukovica
Ravni kotari su plodna ravnica iza obale, sa selima, maslinjacima i vinogradima; ovde su cene hrane i smeštaja najniže u regiji.
Bukovica je kamenit i redak predeo iza Krke, sa manastirom Krka kao najvažnijim spomenikom.
Manastir Krka je pravoslavni manastir iz četrnaestog veka, sa katakombama i bogatom riznicom.
Benkovac ima pijacu koja se drži prvog i petnaestog u mesecu i važi za najveću u okolini.
Obrovac i kanjon Zrmanje su na ulazu u Velebit; Zrmanja se spušta kajakom kroz kanjon.
Kninska tvrđava je jedna od najvećih u zemlji, sa pogledom na Dinaru.
Za kišni dan je zaleđe najbolji rezervni plan u regiji, jer manastiri, tvrđave i pijace rade po svakom vremenu.
Zadar — kako ga obići
Grad je manji nego što izgleda i ceo se prelazi peške za sat vremena.
Poluostrvo starog grada je pešačka zona; ulazi se kroz Kopnena vrata sa venecijanskim lavom.
Rimski forum je najveći na istočnoj obali Jadrana, sa stubom srama koji i danas stoji.
Crkva svetog Donata iz devetog veka podignuta je od kamena rimskog foruma i ima izuzetnu akustiku, pa se u njoj održavaju koncerti.
Katedrala svete Stošije ima zvonik na koji se penje zbog pogleda na ceo grad i kanal.
Kalelarga je glavna ulica, za koju meštani kažu da je starija od grada.
Morske orgulje i Pozdrav suncu su na zapadnom vrhu poluostrva; tamo se ide pred zalazak, koji je Hičkok proglasio najlepšim na svetu.
Trg pet bunara i park Kraljice Jelene dele stari grad od novog dela.
Muzej antičkog stakla čuva zbirku iz rimske Jadere i jedan je od retkih te vrste u Evropi.
Za koga ova regija nije pravi izbor
Ako tražite noćni život, izbor je manji nego u Splitu ili na Hvaru; jedini izuzetak je Novalja na Pagu.
Ako želite peščane plaže na svakom koraku, one su ovde izuzetak, a ne pravilo.
Ako vam smeta vetar, bura je pod Velebitom najjača na celom Jadranu.
Ako hoćete velike hotelske komplekse, ponuda je bogatija u Istri i oko Splita.
Ako putujete bez vozila i planirate parkove, javni prevoz do Krke i Paklenice traži planiranje.
Ako birate mesto po broju atrakcija u samom mestu, ovde je vrednost u okolini, ne u letovalištu.
Van sezone
Proleće je najlepše za parkove — Krka je tada najpunija vode, a Paklenica najprijatnija za šetnju.
Septembar i oktobar daju toplo more i prazne gradove.
Zima je mirna; Zadar i Šibenik rade cele godine, ostatak obale spava.
Van sezone trajekti voze ređe, a deo smeštaja i konoba zatvara.
Krka — kako se obilazi
Pošto je to najposećenije mesto u regiji, vredi objasniti kako park radi.
Ulazi su glavni kod Skradina i Lozovca; iz Skradina se do vodopada plovi brodom koji je uračunat u ulaznicu, iz Lozovca se silazi autobusom.
Skradinski buk je najveći vodopad, sa sedamnaest kaskada i drvenom stazom koja obilazi ceo kompleks za oko sat vremena.
Kupanje ispod vodopada zabranjeno je od 2021. godine radi zaštite, pa se u park ide zbog šetnje i prizora, ne zbog plaže.
Visovac je ostrvce sa franjevačkim samostanom usred jezera; obilazi se brodom uz posebnu kartu.
Roški slap ima kaskade koje meštani zovu ogrlicama i mlinice u kojima se prikazuje stari način mlevenja.
Manastir Krka se obilazi istim brodom kao Visovac, uz produženi izlet.
Cena ulaznice menja se po mesecima i najviša je u julu i avgustu; kupovina preko interneta je obavezna u sezoni.
Vreme obilaska je najbolje rano ujutru ili posle četiri, jer je u podne najviše ljudi i najveća vrućina.
Sportovi i aktivnosti
Penjanje u Paklenici je najpoznatije u ovom delu Evrope, sa smerovima za sve nivoe u kanjonu Velike Paklenice.
Kajak na Zrmanji vodi kroz kanjon sa liticama visokim preko dvesta metara.
Jedrenje ima izvrsne uslove u zadarskom i šibenskom kanalu; marine su brojne i dobro opremljene.
Ronjenje je najzanimljivije oko Kornata i Dugog otoka, sa strmim podmorskim liticama.
Biciklizam je razvijen oko Vranskog jezera, gde staza obilazi celo jezero.
Planinarenje vodi na Velebit, sa Premužićevom stazom kao najlepšim delom.
Za decu postoje akvaparkovi u Solarisu kod Šibenika i u Biogradu, uz vodene parkove na moru.
Sokolarski centar kod Šibenika prikazuje ptice grabljivice u letu i zanimljiv je i najmlađima.
Praktični saveti
Ulaznice za Krku kupuju se unapred u sezoni, jer je broj posetilaca dnevno ograničen.
Kupanje u Skradinskom buku više nije dozvoljeno, pa se kupaći ne nosi bez potrebe.
Bura na Velebitskom kanalu ume da bude izuzetno jaka; kada duva, izleti brodom se otkazuju.
Obuća za vodu je korisna svuda osim na peščanim plažama kod Nina.
Sunce je jako i vetar vara — opekotine su najčešće kada duva maestral.
Voda sa česme je pitka u celoj regiji.
Izleti na Kornate se rezervišu dan unapred u avgustu.
Parking u Zadru je zabranjen na poluostrvu starog grada; ostavlja se ispred i ide peške.
Česte greške
Preskakanje parkova. Regija se bira upravo zbog njih; more je slično i severnije i južnije.
Očekivanje peščanih plaža svuda. One postoje, ali samo kod Nina i na Dugom otoku.
Izlet na Kornate bez rezervacije. U avgustu se mesta popune dan ranije.
Boravak samo u Vodicama. Regija ima daleko više od jednog mesta.
Vožnja u stari grad Zadra. Poluostrvo je pešačka zona i gužva na prilazu je zagarantovana.
Potcenjivanje bure. Vetar sa Velebita menja planove češće nego bilo gde na obali.
Kako se kreće po regiji
Autobusi povezuju Zadar, Biograd, Vodice i Šibenik sa polascima na svakih sat vremena u sezoni.
Trajekti kreću iz Zadra ka Ugljanu, Dugom otoku i Pašmanu, a iz Biograda ka Tkonu.
Katamarani povezuju Zadar sa ostrvima brže, ali samo za putnike.
Iznajmljivanje vozila ima najviše smisla za obilazak parkova i zaleđa.
Brodski taksi vozi u Zadru između poluostrva i Preka na Ugljanu, i to je najkraća linija te vrste u zemlji.
Bicikl je najprijatniji oko Vranskog jezera i u Ravnim kotarima.
Cena parkinga je ovde osetno niža nego u Splitu i Dubrovniku, iako se svuda naplaćuje.
Dolazak sa prtljagom je najjednostavniji kada vozilo priđe samom smeštaju, jer je stari grad Zadra pešačka zona, a Šibenik se penje uz strme stepenaste ulice.
Nin i peščane plaže
Nin je gradić na ostrvcetu povezanom sa kopnom sa dva kamena mosta, a njegovu okolinu odlikuju peščane plaže, retke na hrvatskoj obali.
Kraljičina plaža je duga oko tri kilometra, sa pravim peskom, dugim plićakom i pogledom na Velebit.
Ninska laguna je plitka i topla, sa lekovitim peloidnim blatom koje se koristi već vekovima.
Blato se nanosi na koži i suši na suncu, a zatim spira u moru; u Ninu postoji i uređeno mesto za tu namenu.
Za decu je ovo najlakši deo obale u celoj Hrvatskoj, jer se u vodi stoji desetinama metara od obale.
Solana Nin proizvodi so tradicionalnim postupkom i može se obići uz vođenje.
Crkva svetog Križa iz devetog veka zove se najmanja katedrala na svetu i stoji u samom gradiću.
Do Nina se iz Zadra stiže za dvadesetak minuta, pa se lako obilazi i kao popodnevni izlet iz grada, bez menjanja smeštaja.
Ukratko
Severnu Dalmaciju birajte kada hoćete bistro more i nacionalne parkove u istom paketu, po ceni nižoj nego oko Splita. Zadar je najbolji izbor za prvi put, Šibenik za kulturu i Krku, Vodice i Biograd za porodični odmor, a Kornati i Dugi otok za dan koji se pamti duže od cele nedelje.
