Otočac — šta videti, vrela Gacke, gde odsesti i šta jesti

Otočac je grad u Lici, na reci Gacki, u zapadnom delu Gackog polja, na 459 metara nadmorske visine, 42 kilometra jugoistočno od Senja. Nad gradom je brdo Fortica sa utvrdom iz 17. veka, u gradu Muzej Gacke i barokna crkva Presvetog Trojstva, a uzvodno, u Sincu, izviru Gacka i njeni mlinovi. Otočac se bira zbog hladne i bistre reke, mušičarenja, utočišta za medvede u Kuterevu i padina Velebita u okolini. Iz Srbije vozimo bez presedanja, do adrese: kombi prevoz Beograd – Otočac; ostatak unutrašnjosti opisan je u vodiču Kontinentalna Hrvatska — Zagreb, Plitvice i šta videti.

Kada ići u Otočac

Od marta do oktobra traje ribolovna sezona na Gackoj, od 1. marta do 31. oktobra, pa je to vreme kada u grad dolaze mušičari.

Leto je doba za šetnju uz vrela i za biciklističke staze, a voda u Gackoj i tada je hladna: prema turističkoj zajednici, leti prosečno 10,8 °C.

Od kraja januara do sredine februara traju maškare, a sredinom juna održava se dvodnevni festival folklora.

Prvog vikenda u septembru je Hrvatski festival hodanja, sa stazama od 10, 20 i 30 kilometara uz Gacku; festival je deo međunarodnog kalendara pešačenja IML.

Zima može da bude oštra: na meteorološkoj stanici u Otočcu najniža izmerena temperatura je −30,1 °C, 13. januara 2003, a najviša 39,0 °C, 4. avgusta 2017.

U decembru grad ima božićni sajam sa klizalištem na otvorenom, a za Uskrs uskršnji sajam sa rukotvorinama, medom i domaćim proizvodima.

Šta videti u Otočcu

Vrela Gacke u Sincu sa Majerovim vrilom i mlinovima koji i danas melju brašno.

Tvrđavu Fortica na brdu iznad grada i krstni put sa petnaest kamenih stela.

Muzej Gacke sa šest zbirki, od arheologije do Otočke pivovare.

Baroknu crkvu Presvetog Trojstva iz 1684. u središtu grada.

Utočište za mlade medvede u Kuterevu, na severoistočnoj padini Velebita.

Pećinu u Ličkom Lešću, sa tragovima ljudi iz mezolita.

Reka Gacka — izvori, tok i temperatura

Gacka je duga 61 kilometar. Izvire iz vrela pod Godačom i Vencem u Sincu, posle pedesetak metara izlazi iz kraškog podzemlja, pa malim slapovima i rukavcima prelazi dolinu do Karlovog kanala kod Otočca, gde se spaja sa rekom Likom.

Tok je spor i miran, a količina vode ujednačena, jer reku hrane stalni izvori.

Voda je hladna cele godine: prosečno 9,4 °C, zimi 7,9 °C, a leti 10,8 °C, prema turističkoj zajednici grada Otočca.

Voda je tvrda, blago bazna i bogata kalcijumovim solima, a dno je muljevito i obraslo bujnim biljem, od mahovina i algi do biljaka sa stabljikom.

Za ljude iz doline, kako piše turistička zajednica, Gacka je simbol života.

Majerovo vrilo i mlinovi u Sincu

Majerovo vrilo u Sincu je glavna atrakcija vrela Gacke: na njemu se vidi kako voda i ljudi vekovima žive zajedno.

Mlinski kamenovi na skelama stoje nad vodom, a Tonković vrilo je nekoliko minuta vožnje dalje.

U 20. veku na Gackoj i njenim pritokama radilo je oko šezdeset mlinova; ljudi su dolazili iz Krbave i Like i satima putovali, a u prometnim danima čekalo je i dvadeset kola na red za mlevenje.

Mušterije su ponekad čekale dva ili tri dana, a kamen se morao vaditi i oštriti svakih nekoliko dana, zavisno od toga koliko se mlelo.

Svaki mlin imao je suvlasnike, a svaki od njih pravo da zarađuje na jednom kamenu.

Danas radi mali broj mlinova, ali posetioci mogu da gledaju kako se melje i da kupe sveže mleveno brašno.

Tvrđava Fortica i krstni put

Fortica stoji na istoimenom brdu iznad Otočca, trouglaste osnove, sa okruglim kulama.

Ko ju je podigao, izvori navode različito: Hrvatska enciklopedija navodi da su je sagradili uskoci između 1619. i 1630, a turistička zajednica grada da su je 1619. podigli Senjani, da štite Otočac.

Od 1804. tvrđava je služila kao barutana, a napuštena je u drugoj polovini 19. veka; 1882. sa najšire kule srušen je krov.

Prvobitni ulaz bio je na južnoj strani, okrenut ka gradu, visoko od tla, pa se do njega dolazilo lestvama, sve dok nije dograđen trem sa stepeništem.

U podnožju brda počinje krstni put: kompozicija Presvetog Trojstva, petnaest kamenih stela uz brdo i kapela Žalosne Gospe pri vrhu.

Muzej Gacke

Muzej Gacke osnovan je 1997, a stalna postavka mu je na tri nivoa, u šest zbirki.

Arheološka zbirka ima oko 300 predmeta, od bronzanog do srednjeg veka: nakit, posuđe, alat i oružje od bronze, keramike, ćilibara, drveta, stakla, kamena i kosti, koji pokazuju koliko je Gacka davno naseljena.

Spomen-zbirka Stojana Aralice ima oko sto predmeta koje je slikar 1976. poklonio Otočcu: ulja, akvarele, pastele i crteže, fotografije, slikarski pribor i lične stvari.

Likovna zbirka čuva dela dvanaest autora iz druge polovine 20. veka, a istorijska predmete iz rata od 1991. do 1995, kada su Otočac i okolna naselja bili na prvoj liniji.

Etnografska zbirka u podrumu prikazuje svakodnevni život, poslove i običaje Gacke u prvoj polovini 20. veka.

Na prvom spratu je postavka o Otočkoj pivovari, deo kulturno-istorijske zbirke, uz stare mašine, nameštaj, školski pribor, fotografije i razglednice.

Gacko polje i sela doline

Gacko polje je kraško polje između Velebita i Male Kapele, a Otočac leži u njegovom zapadnom delu, u dolini Gacke.

Uzvodno je Sinac, sa vrelima i mlinovima, a na putu ka Velebitu Kuterevo, sa utočištem za medvede.

Ličko Lešće ima pećinu i izvor Kostelke, a u njemu su i Hotel Gacka i info-punkt za ribolovne dozvole.

Među ostalim selima grada Otočca su Brlog, Čovići, Kompolje, Prozor, Švica i Škare.

Crkva Presvetog Trojstva i stari Otočac

Barokna župna crkva Presvetog Trojstva podignuta je 1684, a obnovljena 1774; zvonik joj je na glavnom pročelju.

Pravoslavna crkva svetog Đorđa je iz 19. veka.

Biblioteka u Otočcu radi od 1873, a grad je od 1886. do kraja Austrougarske bio sedište sreza u Ličko-krbavskoj županiji.

Uz put Otočac – Gospić su ostaci dva mitreja iz 2. i 3. veka, svetilišta rimskog boga Mitre, a Otočac je, prema Hrvatskoj enciklopediji, bio na pravcu rimske putne mreže.

Od čega Otočac živi

Tradicionalni zanati su proizvodnja sveća i lampiona i prerada ovčje vune.

Drvna industrija snažnije se razvija od 1954, na temeljima pilane Dane Katalinića.

Posle Drugog svetskog rata nastale su tri industrije: tekstilna, sa Oteksom, koji je radio od 1953. do 1991, hemijska, sa Cosmochemiom, osnovanom 1953, čiji je naslednik od 2010. PC Grupa, i kožna, koja je radila od 1954. do 1976.

Utočište za medvede u Kuterevu

Kuterevo je selo na severoistočnoj padini Velebita, uz granicu Parka prirode Velebit; uz zapadni rub kuterevske udoline prolazi put Otočac – Krasno – Sveti Juraj.

U Kuterevu je osnovano prvo utočište za mlade medvede u Hrvatskoj, prema turističkoj zajednici grada Otočca, kao novi dom za mladunce koji su ostali bez majke.

Projekat je pokrenuo centar „Znanje za okoliš”, a na terenu ga sprovodi Velebitska udruga Kuterevo, sa stručnjacima za biologiju i ekologiju i volonterima koje okuplja ljubav prema medvedima.

Prvi stanovnici utočišta bili su medveđi par Mrnjo Brundo i Janja Zora, a o medvedima se tim brine bez naknade, kako navodi turistička zajednica grada.

Pećina u Ličkom Lešću

Lešćarska pećina je u Ličkom Lešću, kod izvora Kostelke, pritoke Gacke, a meštani je zovu jednostavno Pećina.

Do nje se pešači oko sto metara od izvora Pećina, po kome je dobila ime.

Ulaz je veliki, a dno se postepeno i blago spušta u dubinu.

U njoj su nađene ugljenisane životinjske kosti iz mezolita, sa tragovima alata, i tragovi kasnije upotrebe u japodsko doba.

Centar za ribe i rakove krških voda

Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda osnovan je 2006. u Otočcu, a zvanično otvoren 28. novembra 2008.

Centar se bavi istraživanjem genetike i razmnožavanja domaćih vrsta, poribljavanjem i razvojem programa uzgoja.

Mušičarenje na Gackoj

Ribolovna sezona na Gackoj počinje 1. marta i završava se 31. oktobra.

U zoni A dozvoljeno je samo mušičarenje, po pravilu „uhvati i pusti”, sa jednom udicom po mušici, bez plovaka, tegova i noćnog ribolova.

Potočna pastrmka i lipljen zaštićeni su na celom toku i ne smeju se zadržati.

Strimeri duži od 3 cm su zabranjeni, a od nultog mosta do pritoke Knjapovac ribolov je zatvoren od 1. oktobra do početka marta, radi mresta pastrmke.

Kalifornijska pastrmka sme se zadržati u zonama B i C, jedna dnevno, najmanje 30 cm duga, a jezero Švica je posebna zona D, sa šaranom i somom.

Prema turističkoj zajednici, potočna pastrmka u Gackoj raste pet do sedam puta brže nego u drugim pastrmskim vodama i često dostiže pet kilograma.

Dozvole se kupuju na info-punktu Gacka u Ličkom Lešću; cene dnevnih i višednevnih dozvola objavljuje turistička zajednica.

Biciklističke staze oko Otočca

Oko Otočca je šest obeleženih staza, sve sa delom po asfaltu i delom po makadamu.

Staza tri jezera ima 30,8 kilometara i kreće od mosta Vivoze, kao i staza Ursa Major, od 34,7 kilometara.

Jurjeve stijene imaju 42,4 kilometara, a Barkanova staza 42,6 kilometara, sa startom na Trgu dr. Franje Tuđmana.

Staza dabarskog brevijara ima 37,3 kilometara, a najduža, Hajdučka draga, 52 kilometra, sa startom u gradskom parku.

Bicikle i električne bicikle iznajmljuju Velebit Activities i Quad & Kayak Otočac, koji nude i vožnje sa licenciranim vodičem.

Biciklistički klub Barkan ima licencirane vodiče i krajem juna ili početkom jula organizuje Barkanov memorijal.

Gacka medna staza

Gacka medna staza okuplja 14 mesta na kojima se kod pčelara u dolini degustira i kupuje med.

Uz med se upoznaju i ostali pčelinji proizvodi: polen, propolis, vosak i matični mleč.

U gackom medu je polen javora, lipe, divlje trešnje, trnjine, maslačka, deteline i majčine dušice.

Pčelari na stazi rade cele godine, pa se med kupuje i van sezone, a na porodičnom gazdinstvu Marinka Bronzovića je i kućica za apiinhalaciju, sa šest košnica.

Manifestacije tokom godine

Maškare traju od kraja januara do sredine februara.

Za Uskrs je uskršnji sajam sa rukotvorinama, medom i domaćim proizvodima i radionicama za decu.

Sredinom juna je dvodnevni festival folklora, sa takmičenjem u nošnjama i povorkom kroz grad.

Prvog vikenda u septembru održava se Hrvatski festival hodanja, sa stazama uz Gacku.

U maju je Team Silber Race, prvenstvo Hrvatske i regiona Alpe-Adria u ekstremnom enduru, sa oko 150 vozača na stazi od 60 kilometara.

Tokom godine održavaju se i Gacka Run, trka na 5 i 10 kilometara uz Gacku, sa trkom za decu, Barkanova biciklistička trka na stazi od 40 kilometara uz reku, Coklje Fest, festival ulične umetnosti posvećen ličkoj tradiciji, i dvodnevna Eko-etno Gacka, sa sajmom domaćih proizvoda i takmičenjem u kuvanju.

U jesen je Jesenski festival, a u decembru božićni sajam sa koncertima i klizalištem na otvorenom.

Gde odsesti

U centru Otočca je Hotel Zvonimir, pa su muzej, crkva i Fortica na nekoliko minuta hoda.

U Ličkom Lešću je Hotel Gacka, bliže info-punktu na kome se kupuju ribolovne dozvole.

U Gornjoj Dubravi je Hotel Mirni Kutak.

Pored hotela turistička zajednica navodi i apartmane, sobe, kuće za odmor i vile u gradu i selima doline.

Adresu navedite tačno pri rezervaciji, pa kombi staje na samoj adresi u Otočcu.

Hrana i piće

Pastrmka se ovde služi pečena, sa slanim krompirom posutim peršunom.

Lička jagnjetina potiče od ličke pramenke, zaštićene oznakom geografskog porekla.

„Police” su neoljuštene polovine ličkog krompira, koji ima zaštićeno geografsko poreklo, pečene u rerni i služene uz suvomesnato i sir.

Škripavac je, prema turističkoj zajednici grada, najpoznatiji sir ovog kraja, a masnica najpoznatiji i najstariji kolač, koji se i danas rado jede na području Otočca i Gacke.

Sa ražnja se služi prase, a zimi kiseli kupus sa dimljenim mesom i divljač sa palentom.

Od kolača su tu, pored masnice, kuglof i kolači punjeni džemom, jabukama ili sirom.

Za kraj tu su knedle sa šljivama, a od pića šljivovica, koja se ovde često pravi sa drenjinom i klekom.

Koliko novca računati

Smeštaj je najveći trošak, a izbor hotela je mali, pa se rezerviše unapred.

Ribolovna dozvola je poseban trošak za mušičare; cenovnik dnevnih i godišnjih dozvola objavljuje turistička zajednica.

Ulaznicu za Muzej Gacke određuje muzej.

Za kombi iz Srbije do Otočca ništa ne plaćate unapred: iznos dajete vozaču, u evrima ili dinarima.

Kako se stiže iz Srbije

Iz Beograda do Otočca ima 544 kilometra po našim merenim podacima, a vozi se oko sedam sati sa pauzama, preko prelaza Batrovci–Bajakovo, pored Zagreba i dalje auto-putem ka Splitu. Iznos po putniku je na strani prevoz putnika Beograd → Otočac, cena po osobi.

Iz Beograda polazak je u 23:00, sa adrese putnika, a u Otočac se stiže ujutru.

Iz Novog Sada vozimo istu rutu: minibus prevoz Novi Sad – Otočac, a cena po osobi je na strani prevoz putnika Novi Sad → Otočac, cena.

Cene po polaznom gradu i kilometraža za ostale polazne gradove stoje na stranama kombi prevoz Novi Sad → Otočac, minibus prevoz Pančevo – Otočac, kombi prevoz putnika Smederevo → Otočac, prevoz putnika Sremska Mitrovica – Otočac, kombi prevoz Ruma → Otočac, kombi prevoz Šimanovci → Otočac, minibus prevoz Pećinci – Otočac, kombi prevoz putnika Šabac → Otočac i prevoz putnika Obrenovac – Otočac, a iznos po osobi na stranama prevoz putnika Novi Sad → Otočac — cena, prevoz Pančevo → Otočac — cena, prevoz putnika Smederevo – Otočac — cena, prevoz putnika Sremska Mitrovica → Otočac — cena, prevoz Ruma → Otočac — cena, prevoz putnika Šimanovci – Otočac — cena, prevoz putnika Pećinci → Otočac — cena, prevoz Šabac → Otočac — cena i prevoz putnika Obrenovac – Otočac — cena.

Region i država. Prevoz do ostalih mesta unutrašnjosti je na stranama kombi prevoz Beograd → Kontinentalna Hrvatska, minibus prevoz Novi Sad – Kontinentalna Hrvatska, kombi prevoz putnika Pančevo → Kontinentalna Hrvatska, prevoz putnika Smederevo – Kontinentalna Hrvatska, kombi prevoz Sremska Mitrovica → Kontinentalna Hrvatska, kombi prevoz Ruma → Kontinentalna Hrvatska, minibus prevoz Šimanovci – Kontinentalna Hrvatska, kombi prevoz putnika Pećinci → Kontinentalna Hrvatska, prevoz putnika Šabac – Kontinentalna Hrvatska i kombi prevoz Obrenovac → Kontinentalna Hrvatska, a cela Hrvatska na strani kombi prevoz Srbija → Hrvatska.

Plan po danima

Prvi dan: Muzej Gacke, crkva Presvetog Trojstva i uspon krstnim putem do Fortice.

Drugi dan: vrela Gacke u Sincu, Majerovo vrilo i mlinovi, pa Tonković vrilo.

Treći dan: utočište u Kuterevu, a popodne jedna od biciklističkih staza.

Četvrti dan: pećina u Ličkom Lešću ili ribolov na Gackoj, u sezoni.

Sa decom, u paru i u grupi

Sa decom je najzanimljivije utočište u Kuterevu, a na vrelima deca vide kako mlin melje brašno.

U paru se ide krstnim putem do Fortice i uz Gacku, peške ili biciklom.

U grupi se obilaze muzej i vrela, a prevoz se dogovara jednim vozilom, do adrese u Otočcu.

Kratka istorija za putnike

4350–3900. pre nove ere — tragovi lasinjske kulture; Otočac je njen najjužniji nalaz.

1300. — prvi pomen Otočca, u povelji kralja Karla II Anžuvinca kojom je posed Gatske županije potvrđen krčkom knezu Dujmu Frankopanu.

1461–1534. — Otočac je sedište Otočke biskupije.

1527. — posle osmanskog zauzeća Like Otočac postaje pogranična utvrda, a od sredine 16. veka središte kapetanije u Vojnoj krajini.

1619–1630. — gradi se tvrđava Fortica.

1746–1874. — Otočac je sedište pukovnije, sve do ukidanja Vojne krajine.

1943. — u Otočcu je održano prvo zasedanje ZAVNOH-a.

Česte greške

Mešanje imena — Otočac u Lici nije Otočec kod Novog Mesta u Sloveniji, nazvan po zamku na ostrvu reke Krke, pa pri rezervaciji navedite punu adresu.

Kupanje u Gackoj — voda je i usred leta oko 11 °C, pa je to reka za šetnju i ribolov više nego za kupanje.

Ribolov bez dozvole — dozvola se kupuje pre izlaska na vodu, a u zoni A važi samo mušičarenje.

Plitvička jezera u istom danu — nisu stanica naše linije, pa se taj izlet planira kao poseban dan.

Praktični saveti

Topla odeća ide u prtljag i van zime, za jutra uz vrela i Gacku.

Udobna obuća je potrebna za krstni put do Fortice i staze uz reku.

Valuta je evro.

Za prelaz granice potreban je biometrijski pasoš; lična karta građana Srbije nije dovoljna za ulazak u Hrvatsku.

Kod nas prtljag putuje sa vama u istom vozilu, od kuće do adrese u Otočcu.

Ukratko

Otočac je Gacka sa vrelima i mlinovima u Sincu, Fortica sa krstnim putem, Muzej Gacke, utočište za medvede u Kuterevu i mušičarenje u hladnoj, bistroj reci. Iz Srbije vozimo bez presedanja, sa dolaskom ujutru do adrese smeštaja. Za Brinje na severu Like, uz stari put Jozefina, pogledajte vodič Karlovac — šta videti, kupanje na rekama i gde odsesti, a za more ispod Velebita vodič Senj — tvrđava Nehaj, staro jezgro, plaže, karneval i šta videti.